Pravilo za zemlje Zapadnog Balkana od 2016. godine omogućava svim državljanima Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Bosne i Hercegovine, koji žele raditi u nereglementiranim zanimanjima, pristup njemačkom tržištu rada bez potrebe dokazivanja postojanja odgovarajuće kvalifikacije. Zašto Lejla Hujić, savjetnica za priznavanje kvalifikacija u okviru Savjetodavnog centra ProRecognition WESTBALKAN pri Predstavništvu njemačke privrede u BiH, osobama koje su se odlučile na rad u Njemačkoj ipak preporučuje provođenje postupka priznavanja kvalifikacije i ulazak u Njemačku putem Zakona o doseljavanju stručnog kadra (Fachkräfteeinwanderungsgesetz – FEG), saznajte u ovom kratkom intervjuu.

Gospođo Hujić, prema izvještaju njemačkog Saveznog instituta za stručno obrazovanje (BIBB) u 2021. godini je većina zahtjeva za priznavanje stranih kvalifikacija pristigla iz Bosne i Hercegovine –  3.600. Od 2012. godine, ukupno je oko 20.000 državljanki i državljana BiH izabralo ovaj način za ulazak na njemačko tržište rada. Kako objašnjavate veliki interes za postupak priznavanja kvalifikacija? Istovremeno, postoji i Pravilo za zemlje Zapadnog Balkana koje pruža mogućnost zapošljavanja u Njemačkoj osobama koje imaju ponude za posao, a odnosi se kako na osobe sa kvalifikacijom iz oblasti nereglementiranih zanimanja, tako i na nekvalifikovane radnike.

Osobe, koje nam se obraćaju radi savjetovanja, uglavnom žele što brže otići u Njemačku. Pitaju nas, koji je najbolji način da to učine i koji uslovi u tom procesu moraju biti ispunjeni. Mnogi od njih su već zapravo čuli za Pravilo za zemlje Zapadnog Balkana i potrebne su im detaljnije informacije. U našem savjetodavnom centru pri Predstavništvu njemačke privrede u BiH, mi im pojašnjavamo prednosti priznavanja stručne ili akademske kvalifikacije, te im pružamo bolji uvid u odredbe Zakona o doseljavanju stručnog kadra u Njemačku (FEG). Na kraju svakog razgovora, većina osoba koje su nam se obratile radi savjeta, odlučuje se za put priznavanja kvalifikacije, a ne za odlazak u Njemačku kao nekvalifikovani kadar. Naš tim savjetuje svaku osobu individualno. Nastojimo da saradnjom sa našim partnerima u matičnim zemljama i Njemačkoj - kao što su na primjer Goethe-Institut ili njemačke ambasade u državama Zapadnog Balkana – pojasnimo i pojednostavimo ljudima - što je više moguće – procedure priznavanja kvalifikacija i ulaska u Njemačku.

Iz kojeg razloga zainteresovanim osobama preporučujete doseljavanje u Njemačku s priznatom kvalifikacijom?

Mi prije svega pojašnjavamo obje mogućnosti, odnosno da je potrebno mnogo sreće da se putem Pravila za zemlje Zapadnog Balkana brzo uđe u Njemačku. Razlog je postojanje velikog broj zahtjeva za dodjelu termina za vizu u ambasadama, što dovodi do procedure lutrijskog izvlačenja. Ukoliko osoba ima ponudu za posao i, uz mnogo sreće, dobije brzo termin za vizu u ambasadi, onda je Pravilo za zemlje Zapadnog Balkana dobra opcija. Za kvalifikovane radnike u oblasti reglementiranih zanimanja, kao što su na primjer medicinske sestre/tehničari, to nije moguće. U toj skupini zanimanja mora se prvo provesti postupak priznavanja kvalifikacije. Također, kod Pravila za zemlje Zapadnog Balkana postoji sistem prvenstva Savezne agencije za rad (BA). Ova institucija provjerava da li za popunjavanje tog radnog mjesta stoje na raspolaganju radnici iz Njemačke ili EU. Ukoliko je to slučaj, Savezna agencija za rad odbija dati saglasnost za zapošljavanje kandidata sa ovih prostora. Kod Zakona o doseljavanju stručnog kadra (FEG) nema sistema provjere prednosti kandidata. Također, Pravilo za zemlje Zapadnog Balkana trenutno omogućava ulazak i zapošljavanje 25.000 radnika godišnje. Kod Zakona o doseljavanju stručnog kadra (FEG) ne postoji ograničenje. Dakle, prilikom savjetovanja, naš tim pojašnjava prednosti i nedostatke Pravila za zemlje Zapadnog Balkana, pri čemu kod završenog stručnog obrazovanja uvijek preporučujemo priznavanje kvalifikacija.

Često Vam se obraćaju i njemački poslodavci koji su pronašli radnike u jednoj od zemalja Zapadnog Balkana. Koje su njihove poteškoće i šta im savjetujete?

Kod Zakona o doseljavanju stručnog kadra (FEG) nema lutrijskog sistema u ambasadama. Termini za izdavanje viza mogu biti rezervisani jednostavno bez učešća u lutrijskom izvlačenju. To omogućava kompanijama i kvalificiranim radnicima da precizno planiraju ulazak u Njemačku i da preciziraju početak radnog odnosa. Osim toga, poslodavci mogu u okviru FEG-a inicirati ubrzanu proceduru što direktno skraćuje trajanje procesa. Također, na taj način se izbjegavaju i druge procedure kao što je prethodno spomenuti sistem provjere prednosti kandidata. FEG uključuje još jednu važnu prednost: priznata strana kvalifikacija pruža njemačkom poslodavcu zvanični dokaz o znanju i iskustvu inostranog radnika ili radnice. To stvara ambijent transparentnosti i povjerenja. U proteklim godinama uvidjeli smo da je Anerkennung t.j. priznavanje kvalifikacije najbolji način da se osigura dugoročni i uspješni odnos između kvalifikovane radne snage iz takozvanih trećih zemalja i njemačkih poslodavaca. Stručni kadar sa priznatom kvalifikacijom može po pravilu nakon 4 godine dobiti stalnu boravišnu dozvolu. Pristanak Savezne agencije za rad nije za to neophodan. Uz sve to, moraju se uzeti u obzir i porodice stranih kvalifikovanih radnika. One igraju ključnu ulogu u vezivanju za novu životnu i radnu sredinu, kao i efikasnost samih radnika u Njemačkoj. Za razliku od ulaska u Njemačku preko Pravila za zemlje Zapadnog Balkana, porodica kvalificiranog radnika u okviru ubrzanog procesa može istovremeno sa njim useliti u državu. Tim se stvara win-win situacija kako za radnika tako i za poslodavca. *

***Ovaj tekst je slobodni prevod intervjua koji je u januaru 2023. vodio njemački Savezni institut za stručno obrazovanje (BIBB) sa Lejlom Hujić.

ProRecognition je projekat Asocijacije njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK), a finansira ga njemačko Savezno ministarstvo obrazovanja i nauke. Osim u regiji Zapadnog Balkana, zastupljen je na 9 drugih lokacija širom svijeta: Egipat, Alžir, Indija, Iran, Italija, Poljska i Vijetnam (od 2015. godine) kao i Brazil i Kolumbija (od 2020. godine). Više o ciljevima projekta saznajte OVDJE>>